Velika Loža Bosne i Hercegovine

Kao što je poznato, Slobodno zidarstvo u BiH obnovljeno je 1998/1999. godine, prije svega, uz pomoć austrijske i slovenačke braće. VL BiH osnovana je 2005. godine, a sada pod njenim okriljem djeluje ukupno sedam pravih i potpunih loža, dva bočna reda, istraživačka loža Quatuor Coronati, i red Demolay. Taj obnoviteljski period predstavlja posebno poglavlje koje zaslužuje posebno razmatranje.

Historija bosanskohercegovačkog slobodnog zidarstva, historija slobodnog zidarstva na Balkanu, obilježena je usponima i padovima, prelazima iz jednog u drugi politički sistem ili civilizacijski okvir. Naš zadatak je da poput Mehmed Paše-Sokolovića, na način kako ga je opisao naš Br. i književni nobelovac Ivo Andrić u svom djelu Na drini ćuprija, gradimo mostove između obala, gradova, kultura i naroda. Ti mostovi bratstva trajniji su i jači od svih granica koje su izvan nas ali i onih koje su u nama.

Organizirano slobodno zidarstvo postoji već od 1717. godine, kada su četiri tadašnje londonske lože osnovale veliku ložu koja je kasnije postala Velika loža Engleske.

Prva loža u Bosni i Hercegovini osnovana je 1930. godine, kada je u Sarajevu osnovana loža Sima Milutinović Sarajlija. Još uvijek nije sa sigurnošću utvrđeno gdje se u to vrijeme nalazio hram. No, već od sredine 19. stoljeća postoje dokumenti o bosanskohercegovačkim masonima koji su bili članovi loža iz drugih zemalja, prvenstveno iz Srbije. Nakon samouspavljivanja VL Jugoslavije 1940. godine zbog zabrane slobodnog zidarstva, koja je trajala sve do 1990. godine, u Bosni i Hercegovini organiziranog slobodnog zidarstva nije bilo do 1998/99. godine, kada je obnovljeno uz pomoć braće iz Austrije i Slovenije.